Zapošljavanje Roma u državnim institucijama: Otvorena diskriminacija [Monitor]

• 

Detalji

Petak, 31 oktobar 2014 15:49

Iako je pravo o autentičnoj zastupljenosti obezbijeđeno svim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori, Romi ovo pravo, koje im garantuje Ustav, još ne mogu da ostvare. Uprkos izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama i Zakona o izboru odbornika i poslanika, izborni sistem ne dozvoljava manjinsko predstavljanje Roma kroz zagarantovane mandate.

Podaci MONSTAT-a kazuju da 6.251 Roma i 2.054 Egipćana živi u Crnoj Gori. Pripadnici ove nacionalne manjine žive u ekstremno teškim uslovima. Brojna istraživanja, vladina i nevladina dokumenta preciziraju da život pripadnika ove manjine prate brojne barijere - stigma, diskriminacija; problemi u pristupu obrazovanju, zapošljenju, stanovanju, liječenju, ličnim dokumentima...

Kao jedan od ključnih problema uočen je upravo taj što Romi nemaju svoje predstavnike ni na jednom nivou vlasti - u državnim i opštinskim institucijama. Od uvođenja višestranačja Romi nijesu imali svog autentičnog predstavnika u Skupštini Crne Gore.

Iz Romskog savjeta više puta je upozoravano da tom narodu nije pružena ni minimalna šansa da prođu cenzus predviđen Zakonom o izboru odbornika i poslanika i da je besmisleno da za Rome važi isti cenzus kao i za ostale manjinske zajednice, jer su sve manjine brojnije od romske zajednice. Neke čak i do osam puta.

Računica, koju su iznosili u Romskom savjetu, govori da je nemoguće da zajednica, koja u ukupnoj strukturi stanovništva učestvuje sa 1%, može prikupiti 0,70% glasova - to je nešto malo više od 3000 glasova u zavisnosti od procenta izlaznosti. Upozoravali su da od 6000 Roma koliko ih je zvanično u Crnoj Gori treba oduzeti broj izbjeglica koji nemaju biračko pravo, kao i broj onih koji nemaju dokumenta. Po njihovoj računici samo je nešto više od 2000 Roma sa biračkim pravom, što je nedovoljno za jedan poslanički mandat.

Kako bi se izašlo iz političke izolovanosti i marginalizovanosti, tražili su da se postojeći cenzus koji se primjenjuje za Rome smanji sa 0,70 na 0,35 odsto procenata važećih glasova.

,,Niko od predstavnika političkih partija nije prihvatio ovaj prijedlog, osim predstavnika Pozitivne. Simptomatično je da ovaj predlog nijesu prihvatili čak ni predstavnici partija manjinskih zajednica, što je najbolji indikator kako su Romi prihvaćeni u crnogorskom društvu i koliko je ono demokratsko'', kaže za Monitor Muhamed Uković, potpredsjednik Romskog savjeta.

U izvještaju Monitoring građanskog društva, koji je objavljen krajem septembra, navodi se da u javnoj administraciji u Crnoj Gori radi oko 58 hiljada ljudi, te da etnička struktura zaposlenih ne odgovara etničkoj strukturi društva. Oko 80% Crnogoraca zaposleno je u javnoj administraciji, iako ih u društvu ima oko 45%. Diskriminacija po osnovu nacionalnosti i politike prilikom zaposlenja je prisutna, kako na državnom tako na lokalnom nivou. Sve nacionalnosti, osim Crnogorske, su diskriminisane, ali je posebno nizak broj zaposlenih predstavnika RE populacije alarmantan, navodi se u izvještaju koji su pripremili Građanska alijansa, Udruženje Egipćana, Centar za romske inicijative, Forum MNE i NVO Ruža.

,,Romi su uglavnom zastupljeni u preduzećima za komunalnu djelatnost kroz angažovanje na održavanju ulične higijene. To stanje ima brojne negativne posledice od gubljenja motivacije za dalju edukaciju jer i oni Romi koji završe srednju školu imaju jedini izbor zaposlenje u komunalnom preduzeću'', kaže za Monitor Milena Čarapić, asistentkinja na programu ljudskih prava u Građanskoj alijansi.

Ona smatra da je potrebno kroz mjere pozitivne afirmacije donijeti rješenja koja će omogućiti Romima da imaju svoje predstavnike prije svega u Skupštini. ,,GA ovu ideju odavno zagovara ali do sada nije bilo razumijevanja od zakonodavca, a čini nam se da ni sami Romi još uvijek nijesu dovoljno jedinstveni i glasni po ovom pitanju. Mišljenja smo da kao što je ovakva mjera uvedena za hrvatski manjinski narod, po istom sistemu to treba primijeniti i za romski manjinski narod u Crnoj Gori'', kaže Čarapić.

Hrvatskoj nacionalnoj manjini omogućeno je da ukoliko osvoje 0,35 odsto glasova imaju jednog poslanika. Još nema političke volje da se isto omogući i romskoj zajednici.

,,Politička izolacija u crnogorskom društvu Rome dovodi do same ivice ponora i tihe asimilacije. Stoga ako se oni koji odlučuju o sudbini Roma istinski zalažu za integraciju romske zajednice u crnogorsko društvo, onda je neophodno po sistemu afirmativne akcije romskoj zajednici ponuditi isto rješenje koje važi i za hrvatsku nacionalnu zajednicu, dakle smanjenje aktuelnog cenzusa na prihvatljivih 0,35%. Svako drugo rješenje vodi daljnjoj segregaciji, izolaciji i asimilaciji romske nacionalne zajednice u Crnoj Gori'', kaže Uković.

Grupa nevladinih organizacija je u pomenutom izvještaju preporučila Skupštini da donese izmjene i dopune Izbornog zakona kako bi se romskoj i egipćanskoj populaciji omogućilo da imaju autentičnog predstavnika u Skupštini, kao i sve ostale manjine.

Slične preporuke stižu i iz Brisela: ,,Podzastupljenost Roma je vidljiva i na političkom planu, zbog različitih izbornih pravila koja važe za ovu zajednicu, na šta jasno ukazuje i Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku. Nejednake mogućnosti za učešće u izbornom procesu, uz nedostatak kadrova i nedovoljno razvijenu svijest romske zajednice o pravima koja im pripadaju, ne mogu doprinijeti većem učešću Roma i Romkinja u društvenom životu Crne Gore, na čemu Brisel jasno insistira'', kaže za Monitor Marija Vuksanović iz CEDEM-a. Ona ističe da političke partije treba da pokažu spremnost da kroz izmjene izbornog zakonodavstva stvore uslove za političko predstavljanje romske zajednice, što do sada nije bio slučaj.

U Romskom savjetu i NVO organizacijama smatraju da bi se manjim izbornim cenzusom stvorili preduslovi da se Romi i Egipćani politički organizuju i formiraju svoju nacionalnu stranku.

Pitanje je koliko bi to blagonaklono dočekale postojeće političke stranke, posebno DPS. Ostalo je zabilježeno da je tokom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u podgoričkim naseljima Konik i Vrela Ribnička upisano čak 520 novih glasača, kao i da su aktivisti DPS-a kupovali glasove pripadnika romske i egipćanske zajednice za 30 eura. One koji rade u Javnom komunalnom preduzeću ucjenjivali su da će izgubiti posao ako ne glasaju koga treba.

Predrag NIKOLIĆ